Petar Jovanović
Samo jdnostavna rešenja za skldištenje toplote mogu ublažiti tektonske promene u snabdevanju nafte i gasa. Proleće je vreme kada treba požeti sa radom na skladištenju besplatne energije od sunca i vetra.Srbija ima uslove za razvoj jednostavnih rešenja za akumulaciju toplote.
Pet alternativa grejanju na gas i naftu
3. februar 2023.
1. Toplotne pumpe osvajaju svet
U budućnosti bi toplotne pumpe mogle da pokriju više od polovine globalnih potreba za toplotom, navodi se u jednom izveštaju Međunarodne agencije za energiju IEA. Trenutno se na taj način greje deset odsto zgrada u svetu. Istovremeno, prirodnim gasom greje se 38 odsto, a na naftu otpada 13 procenata.
Prodaja toplotnih pumpi u stalnom je porastu. „Tehnologija se dokazala u najhladnijim klimatskim zonama“, kaže direktor IEA Fatih Birol. U 2021. u svetu je instalirano 15 odsto toplotnih pumpi više nego prethodne godine, a u Nemačkoj, Finskoj i Poljskoj je taj rast prošle godine iznosio između 50 i 120 odsto.
-pročitajte još: Da li se isplati ugradnja toplotne pumpe u stariju kuću?
Toplotne pumpe koriste toplotu vazduha, tla ili vode i funkcionišu u svim vrstama zgrada. Za rad pumpe potrebna je električna energija – ako ona dolazi iz obnovljivih izvora, toplotne pumpe su izrazio ekološki prihvatljive. S jednim kilovat-satom električne energije u proseku se proizvede između 3 do 5 kilovat-sati toplote.
Te pumpe ne samo da su dobre za klimu, one se najčešće pokazuju i kao jeftinija varijanta. S obzirom na to da su efikasnije, a kada se u obzir uzme čitav radni vek postrojenja, grejanje toplotnim pumpama često košta manje od grejanja na naftu ili gas. „Domaćinstva koja pređu na toplotne pumpe mogu da godišnje uštede od 280 evra u SAD, pa do 840 evra u Evropi“, tvrdi Birol.
2. Toplane: korisne za gradove
Zemlje severne Evrope kao što su Norveška, Danska, Švedska i Finska, lideri su kada je reč o lokalnim toplotnim mrežama koje se baziraju na korišćenju energije prihvatljive za klimu.
U zavisnosti od lokacije, toplota za mreže dolazi iz različitih izvora i proizvodi se tamo gde je posebno jeftina: velike toplotne pumpe koriste toplotu iz jezera i otpadnih voda, ili višak toplote iz industrijskih postrojenja ili računarskih centara. Geotermalni sistemi izvlače toplotu s dubine i do 5.000 metara, veliki solarni sistemi koriste sunčevu energiju, a termoelektrane koriste drvo i otpad kao gorivo.
Stručnjaci i komunalna preduzeća vide veliki potencijal u kombinaciji različitih izvora energije, i na taj način proširuju mnoge gradske mreže. Minhen je pionir u Nemačkoj. Do 2035. snabdevanje toplotom u gradskoj mreži trebalo bi da bude klimatski neutralno.
Grad koristi mešavinu duboke geotermalne energije koja proizvodi toplotu za manje od tri evro-centa po kilovat-satu, solarne toplotne energije s proizvodnim troškovima takođe od tri centa po kilovat-satu, i velikih toplotnih pumpi koje kao izvor koriste podzemne vode.
3. Toplo tuširanje uz pomoć solarne energije
U mnogim zemljama gotovo uopšte ne postoji potreba za grejanjem prostorija, tamo se uglavnom zagreva voda, na primer za tuširanje. U tim slučajevima, a prema IEA, najbolje rešenje je solarna energija.
Solarni paneli već su postavljeni na mnogim krovovima širom sveta. U hladnijim zemljama ta tehnologija je dostupna i u kombinaciji s grejanjem na gas, naftu i drva ili s toplotnim pumpama. Prema scenariju IEA, udeo solarne toplotne energije u globalnom snabdevanju toplotom trebalo bi da se upetostruči u odnosu na danas.
4. Grejanje na drva: nije klimatski neutralno i skupo je
Iako mnogi tako misle, grejanje na drva ili pelet zapravo nije klimatski neutralno. Osim toga, tako se oslobađa štetna, fina prašina, naglašavaju iz nemačkog Ministarstva za životnu sredinu.
Vrlo veliki problem je ograničena količina drveta u svetu. Novozasađene šume važno su skladište ugljenika i pomažu u usporavanju globalnog otopljavanja, a prašume više ne bi trebalo da se krče kako bi se zaštitila klima.
„Drvo je ograničena sirovina i važno skladište ugljenika i zato bi ga trebalo koristiti umereno i to pre svega u dugotrajnim proizvodima. Trebalo bi se uzdržati od korišćenja drveta za snabdevanje toplotom, i zbog zaštite zdravlja, i zbog zaštite klime“, savetuje nemačka Savezna agencija za životnu sredinu. Cene peleta poslednjih meseci znatno su porasle, naročito u Evropi gde je i potrošnja najveća u svetu.
5. Vodonik: važan za energetsku prekretnicu
Iz vode se elektrolizom, za koju se koristi zelena energija, može izdvajati vodonik. A on može da se, uz pomoć plamenika ili gorive ćelije, koristi za proizvodnju CO2-neutralne toplote.
Problem za sada predstavlja veliki gubitak prilikom pretvaranja električne energije u vodonik i vodonika u toplotu: u tom procesu gubi se oko 50 odsto potrošene energije. Jedan kilova-tsat električne energije proizvodi samo pola kilovat-sata toplotne energije.
Poređenja radi, toplotne pumpe su oko sedam puta efikasnije. Sa tačke gledišta stručnjaka, sistemi grejanja na vodonik su zato irelevantni za grejanje pojedinačnih zgrada.
Međutim, vodonik će u budućnosti postajati sve važniji za sigurnost snabdevanja električnom i toplotnom energijom. U budućnosti će vodonik biti naročito potreban za periode kada je malo vetra ili sunca za proizvodnju energije. Prema studiji berlinskog trusta mozgova „Agora“, znatnije korišćenje vodonika će u perspektivi biti važno za sigurnost snabdevanja strujom i toplotnom energijom u Nemačkoj.
Prvi vodonični voz pušten u saobraćaj
Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.
Šef Shella upozorava: Europi bi za nekoliko dana moglo ponestati goriva
Zbog toga bi europske vlade, kako bi spriječile nestašice, mogle biti primorane ograničiti potražnju za energijom, što je mjera koja nije poduzeta još od energetske krize 2022. godine, piše britanski The Telegraph.
Slanje elitnih marinaca
Nakon što je Iran zatvorio Hormuški tjesnac, u Zaljevu je blokirana otprilike petina svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina (UPP). Vojni izvori su u utorak izjavili da Velika Britanija predvodi napore za ponovno otvaranje te ključne trgovačke rute, a planeri navodno razmatraju korištenje dronova za uništavanje mina koji bi polijetali s unajmljenih civilnih brodova.
Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump priprema se za slanje padobranaca radi moguće kopnene invazije na ključne otoke uz iransku obalu, iako je u utorak ustrajao na tome da se mirovni pregovori s Teheranom nastavljaju.
Izvori za The Telegraph navode da se potpredsjednik JD Vance po prvi put priprema za ulogu pregovarača jer Iran odbija razgovarati s Trumpovim izaslanicima za Bliski istok, Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom. Prema zaljevskim izvorima, Iranci ih optužuju da su im „zabili nož u leđa“ tijekom prethodnih nuklearnih pregovora koji su prethodili ratu.
Ovisnost o Bliskom istoku
Rat je ušao u četvrti tjedan, a Međunarodna agencija za energiju pozvala je države da smanje potrošnju nafte i plina poticanjem rada od kuće, uvođenjem nižih ograničenja brzine i većim korištenjem javnog prijevoza.
U Aziji, koja uvelike ovisi o energentima s Bliskog istoka, vlade su već uvele četverodnevni radni tjedan, apelirale na građane da manje koriste klima-uređaje i obustavile službena putovanja u inozemstvo.
Govoreći na konferenciji u Houstonu, Sawan je poručio da bi europske vlade uskoro mogle biti prisiljene na slične korake. „Posljedice se šire poput valova“, rekao je. „Vidimo da južna Azija prva snosi teret, koji se zatim seli na jugoistočnu i sjeveroistočnu Aziju, a ulaskom u travanj sve više i na Europu.“
Preusmjeravanje u Aziju
„Zato nastojimo surađivati s vladama i upozoriti ih na mehanizme koje će možda morati pokrenuti – uključujući mjere za smanjenje potražnje, odluke o skladištenju, nabavi zaliha i tako dalje“, dodao je Sawan.
Tržišta je zahvatila panika, zbog čega su cijene nafte i plina u posljednja četiri tjedna porasle za 40, odnosno 60 posto. U Aziji je to izazvalo potragu za alternativnim dobavljačima, zbog čega se zemlje poput Kine, Japana i Južne Koreje natječu s Europom za isporuke iz Sjedinjenih Američkih Država, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i UPP-a.
„Velik dio američkog tereta sada se preusmjerava u Aziju jer su spremni platiti više“, objasnio je Ashley Kelty, analitičar u tvrtki Panmure Liberum. Izvori iz energetske industrije ipak upozoravaju da nestašice goriva predstavljaju „najgori, ali malo vjerojatan scenarij“ koji bi se ostvario samo ako se rat između SAD-a, Izraela i Irana produži do ljeta.
Strah od recesije
Visoki izvor iz britanske energetske industrije potvrdio je da scenarij koji je opisao čelnik Shella predstavlja „jedan od najgorih, ali je i dalje apsolutno moguć“. „Trenutačno su ljudi manje zabrinuti za fizičku sigurnost opskrbe, a više za cijene.
Sjetite se, čak i na vrhuncu prošle energetske krize, kada smo izgubili goleme količine plina iz Europe, ipak smo uspjeli osigurati opskrbu“, rekao je izvor.
Međutim, dodao je: „Jasno je da postoji točka, možda u lipnju ili srpnju, kada cijene toliko porastu da se postavlja pitanje je li Europa spremna toliko platiti. U tom bi trenutku cijene mogle biti toliko visoke da kućanstva i tvrtke počnu samostalno provoditi racionalizaciju.“
Bankari s Wall Streeta upozoravaju da Ujedinjenom Kraljevstvu prijeti recesija ako se cjenovni šok nastavi. Iz Morgan Stanleyja poručuju da bi Engleska banka mogla podići kamatne stope ako cijene energenata ne padnu, što bi vjerojatno izazvalo gospodarski pad do kraja godine.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.