AI troši toliko struje da Europa hitno mijenja vlastita pravila

Kako piše Financial Times, Europska komisija namjerava popustiti pritisku tehnoloških kompanija ublažavanjem dijela pravila za ocjenjivanje održivosti podatkovnih centara koja je sama predložila u ožujku, uključujući stroge uvjete za korištenje certifikata za obnovljivu električnu energiju.

Podatkovni centri ključni su za razvoj umjetne inteligencije. U njima se nalaze specijalizirani procesori koji treniraju velike jezične modele poput ChatGPT-a te obrađuju milijune korisničkih upita. Za razliku od klasičnih internetskih usluga, generativna umjetna inteligencija zahtijeva znatno veću računalnu snagu, zbog čega brzo raste i potrošnja električne energije u podatkovnim centrima.

Što je bilo u ožujku?

U obrazloženju nacrta iz ožujka, Europska komisija podsjeća da Digitalna strategija EU-a visokoučinkovite podatkovne centre smatra ključnima za konkurentnost i održivost europskih industrija.

Taj nacrt je propisivao da podatkovni centri mogu nadoknaditi emisije fosilnih goriva samo ulaganjem u certifikate čiste energije iz projekata naručenih u proteklom desetljeću koji su proizvodili energiju otprilike u isto vrijeme i na istom mjestu kao i podatkovni centri.

Certifikati o podrijetlu električne energije služe kao dokaz da je određena količina električne energije proizvedena iz obnovljivih izvora, neovisno o tome odakle je fizički stigla električna energija koja je napajala podatkovni centar.

Takav sustav trebao je osigurati da snažan rast podatkovnih centara, potaknut sve većom potražnjom za umjetnom inteligencijom, prati i izgradnja novih obnovljivih izvora energije, umjesto da operateri samo kupuju postojeće certifikate bez stvarnog povećanja proizvodnje čiste električne energije.

Industrija pritišće, Komisija popušta

Amazon Web Services, Microsoft i Europsko udruženje podatkovnih centara usprotivili su se predloženim pravilima, upozorivši da bi povećala troškove poslovanja i mogla obeshrabriti ulaganja u nove podatkovne centre u Europi.

Najnoviji nacrt od 30. lipnja, u koji je Financial Times imao uvid, usvaja te zahtjeve velikih tehnoloških kompanija i također navodi da bi se mogli razmotriti certifikati iz nuklearne energije, što bi dalo poticaj zemljama koje ovise o nuklearnoj energiji poput Francuske.

Drugim riječima, podatkovni centar koji noću radi na električnoj energiji iz njemačke mreže i dalje može tvrditi da koristi obnovljivu energiju oslanjajući se na certifikate za solarnu energiju proizvedenu tijekom dana u Španjolskoj.

O nacrtu su ovog četvrtka raspravljali stručnjaci država članica EU-a, prije nego što Komisija donese konačnu odluku o uredbi. FT navodi i da Europska komisija želi u sljedećih pet do sedam godina utrostručiti kapacitete europskih podatkovnih centara kako bi smanjila zaostatak za SAD-om u području umjetne inteligencije.

„Moglo bi biti neželjenih posljedica“

„Ako podatkovni centri ne budu napajani novim lokalnim obnovljivim izvorima energije koji su u stvarnom vremenu usklađeni s njihovom potrošnjom, povećat će potražnju za uvoznim plinom“, rekao je neimenovani čelnik jednog klimatskog think tanka.

„To će povećati cijene energije i ugroziti energetsku sigurnost Europske unije“, rekao je Killian Daly iz organizacije EnergyTag.

AI bi mogao opteretiti europsku mrežu

Amazon, Meta i Microsoft tvrde da certifikatima za obnovljivu energiju pokrivaju svu svoju potrošnju električne energije. Istodobno, Amazon je objavio da su mu emisije povezane s kupljenom električnom energijom porasle 34 posto, a Google 37 posto.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, podatkovni centri u EU-u potrošili su 2024. godine oko 70 TWh električne energije, a do 2030. potrošnja bi trebala porasti na 115 TWh. To je povećanje od gotovo dvije trećine u samo šest godina i odgovara otprilike godišnjoj potrošnji električne energije u Nizozemskoj.

Kako piše Euronews, Europa, koja pokušava smanjiti zaostatak za Sjedinjenim Državama u području umjetne inteligencije, suočava se s činjenicom da njezina elektroenergetska mreža jedva podnosi i postojeću potražnju.

Velika studija europskog think tanka za energetsku i digitalnu politiku Interface naglašava ozbiljnost situacije. Upozoravaju da bi bez hitne reforme europske ambicije u području umjetne inteligencije mogle rezultirati skupom i neiskorištenom imovinom koja guta energiju i javni novac.

„Graditi postrojenja od više stotina megavata koja ne mogu učinkovito iskoristiti zakupljeni kapacitet bilo bi neodrživo, ne samo gospodarski, nego i s gledišta energetskog sustava i klime“, navodi se u izvješću.

Upozorenja iz Greenpeacea

U Ujedinjenom Kraljevstvu podatkovni centri već koriste 5,9 posto ukupne električne energije. Reagirajući na rastuću potrošnju, Greenpeace UK upozorio je da bi „nekontrolirani procvat umjetne inteligencije“ mogao značiti veće račune za energiju, veći pritisak na opskrbu vodom i „novu slamku spasa za fosilna goriva“.

Doug Parr, glavni znanstvenik te organizacije, izjavio je: „Prije nego što nas ponese zanos tehnoloških milijardera čija dobit ovisi o ovom širenju, trebali bismo zastati i zapitati se isplati li se to.“

„Potrebna nam je veća transparentnost o potrošnji vode i energije u podatkovnim centrima, kao i odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš te zabrana izgradnje novih postrojenja koja zagađuju okoliš kako bi napajala umjetnu inteligenciju“, dodao je.

Procjenjuje se da diljem svijeta postoji oko 10.000 podatkovnih centara. Među najvećima je Microsoftov novi podatkovni centar Mount Pleasant u Wisconsinu, površine 111,000 kvadratnih metara.

I Hrvatska u igri?

Tema podatkovnih centara posljednjih je mjeseci postala aktualna i u Hrvatskoj. Javnost je u travnju iznenadila najava projekta Pantheon AI u Topuskom, vrijednog 50 milijardi eura, koji predviđa izgradnju jednog od najvećih europskih kampusa podatkovnih centara namijenjenih umjetnoj inteligenciji.

Projekt je predstavljen kao najveća investicija u hrvatskoj povijesti, iako su pojedini stručnjaci izrazili sumnje u njegovu izvedivost.