Divovska raketa SpaceX-a prvi put okružila Zemlju. Snimke su spektakularne

Letjelica, koja je s pogonskim stupnjem najveća i najsnažnija raketa ikad izgrađena, poletjela je iz postrojenja Starbase u 13:48 po srednjoeuropskom vremenu. Bio je to četrnaesti probni let i prvi u kojem je cilj bio obilazak planeta.

Kritičan trenutak u orbiti

Iako je tijekom uspona otkazao jedan motor, što je moglo ugroziti ulazak u orbitu, kontrolori misije procijenili su da se let može sigurno nastaviti. Uključili su potisnike koji su letjelicu usmjerili na planiranu putanju.

Odluka o nastavku misije dočekana je u kontrolnom centru SpaceX-a pljeskom, čime su prekinuta nagađanja o mogućem odustajanju. Ubrzo nakon toga, inženjer Daniel Hewitt, voditelj prijenosa uživo, potvrdio je: „Starship je u orbiti.“

Kompanija Elona Muska testira Starship u punoj veličini od 2023. godine, no dosadašnji letovi bili su isključivo suborbitalni. Takve su putanje jednostavnije i predstavljaju manji rizik jer u slučaju kvara ostaci rakete padaju u Indijski ocean, daleko od naseljenih područja. Kontrola rizika znatno je složenija na punim orbitalnim putanjama.

Promjena plana leta

Starship je dosegnuo visinu od približno 275 kilometara. Prema prvotnom planu, trebao je šest puta obići Zemlju tijekom gotovo 10 sati i sletjeti u Tihi ocean zapadno od Čilea. Međutim, nakon nešto više od sat vremena leta, SpaceX je objavio da se letjelica vraća ranije. Slijetanje je preusmjereno u sjeverni Pacifik, otprilike tri sata nakon polijetanja.

Martin Barstow, profesor astrofizike i svemirskih znanosti sa Sveučilišta u Leicesteru, ocijenio je ovo postignuće važnom prekretnicom. „Ovo je ključan trenutak za SpaceX jer je Starship uspješno dosegnuo orbitu, i to iz prvog pokušaja“, izjavio je.

Prema njegovim riječima, uspjeh označava prijelaz s testiranja na operativnu fazu, u kojoj će letjelica moći prenositi masivne terete potrebne za povratak na Mjesec. Barstow je čestitao timu SpaceX-a i dodao da će takav kapacitet lansiranja promijeniti svemirsku industriju.

Uspjeh misije važan je i za NASA-u, koja sa SpaceX-om planira koristiti Starship za prijevoz astronauta na Mjesec u sklopu obnovljenih lunarnih programa. Vijest je pozitivno odjeknula i među investitorima. Nakon što je kompanija u lipnju izašla na burzu, cijena dionice je isprva naglo porasla, zatim pala, a u međuvremenu je djelomično nadoknadila gubitke.

Tehnička izvedba i prethodni neuspjesi

Cijela raketa na lansirnoj rampi visoka je više od 120 metara. Gornji stupanj, sama letjelica Starship, nalazi se na pogonskom stupnju Super Heavy. Da bi ostala u orbiti, mora se kretati brzinom od oko 28.000 kilometara na sat.

SpaceX-ovi timovi pratili su odvajanje pogonskog stupnja i njegov povratak prema Meksičkom zaljevu. Ovaj put tvrtka ga nije pokušala uhvatiti mehaničkim rukama, kao što je to bio slučaj 2024. godine. Inženjeri su napravili izmjene na hardveru i softveru kako bi ispravili probleme s prošlog leta. Tada je manevar povratka pogonskog stupnja prekinut jer su se tri motora počela lediti, pa je stupanj pokušao sletjeti sa samo osam od 13 motora i grubo udario u vodu.

Tijekom ovog leta Starship je u orbitu postavio i 26 Starlink satelita nove generacije. Tri satelita bila su opremljena kamerama koje su snimale toplinski štit letjelice, a snimke će se koristiti za buduća testiranja.

Pri povratku na Zemlju, Starship je koristio četiri aerodinamična krilca za kontrolu brzine i položaja. Spuštao se vodoravno prema zoni slijetanja u sjevernom Pacifiku. Dok se približavao vodi, letjelica se ispravila i usporila, a zatim je nestala u vatrenoj kugli.

Cilj Elona Muska je razvoj raketa za višekratnu upotrebu, što bi trebalo drastično smanjiti troškove i ubrzati pripreme za buduće svemirske misije. Put do ovog uspjeha, međutim, bio je obilježen neuspjesima. U ožujku prošle godine raketa je eksplodirala nedugo nakon polijetanja, a dva mjeseca kasnije se otela kontroli. Jedan od prethodnih prototipova eksplodirao je i tijekom priprema na lansirnoj rampi.