Grijanje na pelete – prednosti i nedostaci

Što je zapravo pelet?

Pelet je kruto gorivo dobiveno posebnim tehnološkim postupkom mljevenja, sušenja i prešanja drva ili drugih biomaterijala. Služi za grijanje. Postoje dvije osnovne vrste peleta: drveni peleti i agropeleti.

Agropelet se proizvodi od biljnih ostataka: prešanjem slame soje (suhih stabljika soje), pšenice, kukuruza. Jeftiniji je od drvenog, ali ima nižu toplinski snagu, a to znači da je potrebno puno više agropeleta tijekom jedne sezone grijanja u odnosu na drveni. Agropeleti se uglavnom upotrebljavaju u industrijske svrhe za potrebe grijanja ili kao sirovina u proizvodnji električne energije, dok se drveni, čija je toplinska snaga veća, više upotrebljavaju u kućanstvu i možemo slobodno reći da su preuzeli primat.

Drveni peleti dobivaju se mljevenjem, sušenjem i prešanjem drvnog otpada. Osnovne sirovine su strugotine raznih vrsta drva – hrasta, topole, bukve, jasena, lipe i dr.

U procesu proizvodnje peleta ne upotrebljavaju se aditivi ni druge tvari štetne za ljudsko zdravlje i okoliš, što je razlog više zašto je pelet dobar, ali i ekološki prihvatljiv izbor.

Za grijanje na pelete upotrebljavaju se peći na pelete i kotlovi na pelete. Za peći na pelete može se reći da su odlična zamjena za peći za drva, dok se kotlovi uglavnom upotrebljavaju za grijanje većih prostorija, etažnih objekata, poslovnih prostora. Povezuju se izravno na sustav centralnog grijanja, što je idealno za objekte u kojima već postoji neki sustav centralnog grijanja.

Ako već imate kotao na drva, možete ga iskoristiti i za grijanje na pelete, budući da možete posebno kupiti i ugraditi plamenik na pelete.

No obratite ipak pozornost na sljedeće. Iako je ta opcija pristupačna, odnosno isplativo je rješenje, na samom početku se po učinkovitosti ne može usporediti s kotlom koji je predviđen isključivo za loženje peleta. Dodavanjem plamenika na postojeći kotao na drva ne može se postići stupanj iskoristivosti koji imaju kotlovi koji sagorijevaju isključivo na pelete. Osim toga, ako je kotao na drva korišten već dugi niz godina, pitanje je u kakvom je stanju. Stoga takav kotao može zahtijevati veću potrošnju peleta, pa će uštedu ostvarenu kroz početno malo ulaganje vrlo brzo poništiti. Najbolje rješenje je kupnja novog sustava – iako zahtijeva veća početna ulaganja, sigurno će se isplatiti tijekom godina uporabe kroz manju potrošnju peleta. Mnogi pribjegavaju i kombiniranim kotlovima na pelete i čvrsto gorivo, što također nije loša ideja.

Što se tiče okvirnog godišnjeg proračuna za grijanje na pelete imajte na umu da vam za sezonsko grijanje na pelete treba najmanje 1.500 EUR godišnje, budući da se cijena peleta sada kreće oko 280 – 450 EUR/t. No konačna količina peleta koju ćete potrošiti uvelike ovisi o snazi same peći. Cijena kotlova na pelete kreće se od 1.900 do 4.000 EUR.

A koliko koštaju ostali kotlovi na biomasu i koliko uopće košta grijanje na druge vrste biomase? Grijanje na brikete godišnje će vas stajati oko 230 EUR/t. Drveni briketi za loženje proizvode se od drvnog otpada prešanog u cilindrične cjepanice. Cijena peći za brikete je nešto povoljnija i kreće se između 500 i 900 EUR. Tu su i drvene sječenice, koje su najpovoljnije. Cijena im se kreće od 8 EUR/t. Kada je riječ o ogrjevnom drvu, njegova cijena ovisi o postupku obrade, godišnjem dobu, vrsti drva, ali i o samom ponuđaču. Ona se u prosjeku kreće između 40 i 60 EUR/m³. Grijanje na drva je najjeftinije i stoji između 500 i 700 EUR godišnje. Cijena peći na drva bez ventilatora je od 1000 € i naviše, a kotlova s ventilatorom od 1200 EUR naviše.

No važno je istaknuti da je od sve navedene biomase grijanje na pelete energetski najučinkovitije. Izgaranjem pelet oslobađa 17 – 20 MJ energije po kilogramu. Drveni briketi su nešto jeftiniji, ali stoga i manje učinkoviti. Piljevina i drvna sječka imaju energetsku vrijednost oko 15 MJ/kg.

Što se tiče konačnih troškova grijanja na pelete, oni uvelike ovise o sljedećim čimbenicima: koliko se prostor grije, na koju temperaturu se grije, ali i o tome je li objekt dobro izoliran i sl. Zatvaranjem toplinskih mostova na krovu, fasadi ili stolariji kroz koje se gubi puno topline, smanjit ćete troškove grijanja. Osim toga, na cijenu grijanja na pelete utjecat će i prijevoz, odnosno udaljenost dobavljača ili proizvođača peleta od vašeg doma. Dakle, nemojte zanemariti trošak prijevoza. Treba napomenuti i da možete puno uštedjeti ako pelete kupujete izvan sezone, odnosno ljeti.

Tražite li iskusne i profesionalne izvođače kojima biste povjerili ugradnju, a kasnije i servisiranje kotla na biomasu? Obratite nam se. Na našem portalu emajstor.hr možete potpuno besplatno, brzo i jednostavno kontaktirati iskusne majstore. Samo trebate popuniti upit na našem portalu i ubrzo će vam se zainteresirani obrtnici javiti s odgovarajućom ponudom.

Prednosti grijanja na pelete

Grijanje na pelete iziskuje manje posla

Svi oni koji su se grijali na ugljen i drva dobro znaju koliko je vremena potrebno za pripremu drva za ogrjev – od cijepanja, slaganja drva, pa do unošenja cjepanica u šupu. Osim toga, ovi načini grijanja stvaraju puno više prljavštine.

Grijanje na pelete karakterizira rijetko loženje. Naime, peći na pelete imaju integrirane spremnike, koje treba puniti svakih nekoliko dana. Naravno, to ovisi o vrsti uređaja, veličini spremnika, kvadraturi koja se grije, energetskoj učinkovitosti objekta i vanjskoj temperaturi). Dakle, kotao, ili peć na pelete, može raditi i nekoliko dana nego što trebate ponovno napuniti spremnik peletima.

Kod kotlova i peći na pelete nema potrebe za redovitim loženjem, kao kod peći na drva. Ovi specijalizirani kotlovi mogu raditi danima bez loženja, dok se temperatura održava automatski.

No kotao treba redovito održavati, odnosno povremeno očistiti plamenik od pepela i šljake, kojih je opet neusporedivo manje nego kod kotla ili peći na drva. Velik broj kotlova na pelete ima ugrađen sustav samočišćenja.

Za razliku od ostaloga goriva, izgaranje peleta ostavlja malu količinu pepela, koja se za drvene pelete kreće između 1 i 2 %, a za agropelete između 3 i 6 %.

Može se reći da peleti relativno čisto izgaraju, osobito u usporedbi s ugljenom. Razlog je to što je izgaranje potpomognuto ventilatorom koji osigurava stalan dotok zraka u peć. Pri pokretanju peći na pelete, odnosno kada električni grijač zagrije pelete za početak izgaranja, stvara se vrlo malo dima, međutim, kada se peć pokrene, dima više nema.

Još jedna pogodnost koja potvrđuje da je grijanje na pelete jednostavnije od grijanja na druge vrste biomase je skladištenje. Peleti štede prostor. Zauzimaju puno manje mjesta nego ostala kruta goriva – na m³ stane oko 650 kg. Peleti se obično pakiraju u vreće od 15 do 20 kilograma, tako da se ne rasipaju. Vreće možete jednostavno i precizno složiti na palete ili pod i tako zauzeti puno manje ostave  ili podrumskog prostora. Jasno je da ga je zbog toga i puno lakše transportirati.

Peleti imaju visoku kalorijsku vrijednost

Potvrđeno je da je grijanje na pelete, energetski gledano, učinkovitije od grijanja na druge vrste biomase. Peleti imaju energetsku vrijednost od 17do 20 MJ/kg. Dakle, grijanjem na pelete dobit ćete veću količinu toplinske energije nego iz drugih izvora.

Druga dobra strana peleta je dobro sagorijevanje. Niska emisija ugljičnog monoksida rezultira sporijim izgaranjem. Peleti se odlikuju niskim postotkom vlage (između 8 i 10 %), što također pozitivno utječe na vijek kotla.

Grijanje na pelete osigurava energetsku neovisnost

Pelet je obnovljiv, prirodni resurs, predstavlja neiscrpan izvor energije, baš kao i solarna elektrana, koja Sunčevu energiju pretvara u električnu ili pak dizalica topline, koja crpi toplinu iz prirodnog okoliša, odnosno Sunčevu energiju akumuliranu u prirodnim elementima. Stoga nema straha da će ga jednog dana nestati, kao što se to može dogoditi s fosilnim gorivima.

Osim toga, peleti nastaju mljevenjem, sušenjem i prešanjem biomase – bilo drvnog otpada ili otpadaka poljoprivrednih kultura. Budući da se biomasa nalazi u prirodi, na svakom tržištu možete naći velik broj proizvođača peleta, pa se možete odlučiti za domaćeg proizvođača, odnosno prodavača peleta, čime ćete znatno smanjiti troškove grijanja na pelete jer ćete uštedjeti na prijevozu tog krutog goriva. Također, blizina proizvođača od prodavača peleta ima osim ekonomske koristi i pozitivan utjecaj na okoliš – manje ispušnih plinova transportnih vozila. Govoreći o utjecaju na okoliš, ističe se još jedna važna prednost:

Grijanje na pelete pruža CO2 neutralnost

Jedna zanimljivost koju većina vjerojatno ne zna – agropelet, koji se proizvodi od ostataka jednogodišnjih biljnih kultura, sagorijevanjem oslobađa količinu ugljičnog dioksida koju je biljka apsorbirala tijekom svog života kroz proces fotosinteze. Kada je riječ o drvenim peletima, njihovim izgaranjem oslobađa se količina ugljičnog dioksida apsorbirana tijekom mnogo godina.

Količina ugljičnog dioksida koja se oslobađa tijekom izgaranja drvenih peleta jednaka je količini apsorbiranoj tijekom rasta drveća.

To je svakako daleko prihvatljivije od izgaranja fosilnih goriva, poput prirodnog plina ili lož ulja, koje nastaje pri preradi sirove nafte. Ako se pravilno gospodari šumskim gospodarstvima, odnosno ako se svako posječeno stablo zamijeni sadnjom novog, postiže se CO2 neutralnost.

Grijanje na pelete omogućava kontrolu temperature

Posljednja, ali ne i najmanje važna prednost je regulacija i održavanje temperature. Peći na pelete imaju termostat koji to omogućava. Kod grijanja na drva to nije moguće.

Nedostaci grijanja na pelete

Grijanje na pelete ovisi o struji

Budući da kotao na pelete ima plamenik koji ga zapravo pali, za njegov rad je nužna struja. Dakle, kada dođe do nestanka struje, vaša peć ili kotao na pelete neće raditi, što znači da nećete imati grijanje. U ruralnim područjima, gdje su ograničenja električne energije uobičajena, preporučuje se rezervni sustav napajanja u obliku akumulatora.

Za razliku od kotlova i peći na pelete, rad peći na drva je potpuno neovisan o električnoj energiji.

Kotlovi i peći na pelete su složeni sustavi

Klasični kotao na pelete sastoji se od više elemenata: od izdržljivog kućišta, komore za izgaranje, koja je otporna na toplinu i namijenjena je loženju ogrjeva, mehanizma koji puni komoru peletima („pužem-dostavljačemˮ) i transportira ih do plamenika, istodobno štiteći sustav od takozvanog „povratnog udara vjetraˮ. Osim ovih komponenti, tu je i sustav za uklanjanje pepela te samočisteći izmjenjivač topline, a takva vrsta uređaja često ima ugrađeni spremnik za određenu, uglavnom dnevnu količinu peleta. Dakle, radi se o složenim sustavima koji imaju veliki broj dijelova. To znači da ih treba redovito servisirati barem jednom godišnje. Trošak servisiranja je obično oko 50 EUR.

Zbog složenosti ovih uređaja, veća je mogućnost kvarova u odnosu na jednostavne kotlove i peći na ugljen i drva.

Budući da su peći na drva puno jednostavnije, manje je dijelova koji se mogu pokvariti. S druge strane, kotlovi na pelete su sustavi s puno dijelova koji su puno kompliciraniji, pa je mogućnost kvarova puno veća.

Uređaji na pelete su bučniji

Kotlovi na pelete obično se nalaze u odvojenim prostorijama, poput podruma ili garaže, pa buka koju stvaraju dok rade nije tako strašna, no zvukovi koje proizvode sobne peći na pelete mogu biti iritantni. Međutim, danas se na tržištu mogu pronaći peći na pelete koje su puno tiše od starijih modela. U svakom slučaju, kada je u pitanju razina buke, peći na drva su u prednosti jer tiho pucketanje drva mnogi smatraju romantičnim i opuštajućim.

Nagomilavanje plastičnih vreća

Iako je grijanje na pelete obnovljivi izvor grijanja, važno je istaknuti da ima i jedan nedostatak kada je u pitanju ekološki aspekt. Proizvođači peleta obično ga pakiraju u plastične vreće od 20 kg. One se upotrebljavaju za zaštitu peleta od vlage tijekom skladištenja, što s ekološkog gledišta nipošto nije opravdano.

Grijanje na pelete možda za vas nije najjeftinije rješenje, ali je uvijek ekološko rešenje koje će vas u svakom slučaju osloboditi fizičkih poslova koje iziskuje priprema drugih ogrjeva ili održavanje peći i kotlova. Sasvim sigurno ćete uz ovaj način grijanja osigurati toplinu i udobnost u svom domu.