Ovo je metal budućnosti. Očekuje se brutalan rast cijene

BROJNI stručnjaci za sirovine smatraju da trgovini bakrom predstoji „superciklus“. Naime, za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo potrebna je prije svega jedna sirovina – bakar, piše DW.

Dugo je cijena bakra na svjetskim tržištima samo neznatno oscilirala i za investitore nije igrala nikakvu veliku ulogu. Ali izgleda da se to upravo mijenja. Od travnja se cijena crvenog metala uporno približava granici od 10.000 dolara za tonu. Do tada je postojala pouzdana korelacija između globalnog gospodarskog rasta i potražnje za bakrom. Ali sad unatoč slaboj konjunkturi svjetskoga gospodarstva potražnja za bakrom osjetno raste.

Cijena bakra je na londonskoj burzi metala London Metal Exchange prvog svibnja skočila za 1.7 posto, na 10.033,50 dolara za tonu. Bakar je time ponovno dosegnuo cijenu iz travnja 2022. „Indeksni fondovi i fondovi koji trguju na burzi guraju novac privatnih investitora na tržište metala“, objašnjava Sandeep Daga iz analitičke tvrtke Metal Intelligence Centre u izjavi za agenciju Reuters.

Za što je potreban bakar?

Ako se proizvodnju energije želi odvojiti od korištenja fosilnih izvora, to se može postići samo elektrifikacijom gospodarstva – a za nju je nužan crveni metal.

„Bakar je na temelju svojih fizikalnih osobina – prije svega svoje električne vodljivosti – najvažnija sirovina za energetski zaokret“, kaže Joachim Berlebach iz tvrtke Earth Resource Investments iz Züricha u razgovoru za DW.

„Ako stvarno želimo napustiti korištenje fosilnih izvora energije, trebali bismo u iduća tri desetljeća otprilike jednaku količinu bakra kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj povijesti.“

Michael Widmer je strateg za sirovine u banci Bank of America (BofA). I on je u njemačkim novinama za gospodarska pitanja Handelsblatt kao glavni razlog rasta cijene bakra naveo dekarbonizaciju gospodarstva. „Bakar se koristi u gotovo svim branšama i zato vrijedi kao indikator konjunkture“, rekao je.

Nema dovoljno rudnika bakra

Ali ne samo da potražnja raste, nego i ponuda stagnira ili čak opada, što cijene dodatno tjera u visine. Stručnjak za sirovine Berlebach tomu se ne čudi: „Zbog nedostatka investicija u nove rudnike u posljednjih deset godina nema dovoljno rudnika bakra.“

Na nedostatak investicija žali se i analitičar Widmer iz BofA. Na temelju podataka koje je prikupila Međunarodna agencija za energiju (IEA), kaže Widmer, „možemo procijeniti kolika će biti godišnja potražnja za bakrom do 2050. godine“.

„Onda možemo izračunati koliko moramo investirati u nove rudnike: najmanje 127 milijardi dolara godišnje. Ali prošle godine to je bilo samo 104 milijarde dolara. Od 2012. investicije su se stalno smanjivale“, dodaje.

Novi rudnici često nailaze na otpor

Ali to nije sve, problem se ne može brzo riješiti, kaže Berlebach: „Čak i ako bi cijena bakra dalje rasla, njegova proizvodnja ne bi mogla biti dovoljno brzo povećana jer od prvog bušenja do proizvodnje prođe do 15 godina. Zbog pada količine bakra u rudači novi rudnici moraju biti koncipirani i s većim kapacitetom.“

Ali novi rudnici često nailaze na otpor, kaže Widmer, jer „vađenje bakra opterećuje okoliš“. U razgovoru za Handelsblatt on ukazuje na jedan primjer iz središnje Amerike: prošle godine je rudarsko poduzeće First Quantum moralo zatvoriti najveći rudnik bakra u Panami.

„Najprije je postojao konflikt između vlade i poduzeća First Quantum. Onda su došli prosvjedi lokalnog stanovništva. Na kraju je vlada zatvorila rudnik i rekla da on više neće doći na tržište.“

Vađenje bakra u Njemačkoj se ne isplati

Kad se radi o sirovinama ili metalima, uvijek se čuje napomena da ove ili one sirovine ima i u Njemačkoj, ali da je samo treba iskopati. Joachim Berlebach stvari ne vidi tako. Proizvodnja bakra u Njemačkoj se ne isplati, u rudači ga je razmjerno malo i to je moguće „samo teoretski“, kaže Berlebach.

„Rudarstvo u velikim količinama u Njemačkoj po mom mišljenju nije moguće zbog nedostatka velikih nalazišta i birokratskih postupaka koji dugo traju. Mi smo ovisni o nalazištima u Južnoj Americi ili u Kongu.“ Na pitanje bi li Njemačka mogla riješiti svoju ovisnost o uvozu bakra, on je kratko i jasno odgovorio: „Ne!“

A bez bakra se ne može, bez obzira odakle dolazio. „Za dalekovode se može, istina, koristiti aluminij, ali čim vam je potrebna neka zavojnica, kao primjerice u nekoj vjetroelektrani ili električnom automobilu, ne možete bez bakra. Aluminij ima samo 65 posto vodljivosti bakra, kablovi od njega bi bili predebeli.“

Visoke cijene bakra zasad ostaju

Analitičar Michael Widmer iz Ban of America smatra da će se visoka cijena bakra trajno zadržati. „Naravno da može doći do kratkoročnih korektura, ali dugoročno očekujem rast cijena“, kaže Widmer za Handelsblatt. Taj metal stoji zacijelo pred jednim takozvanim „superciklusom“, koji će dugo trajati.

Ni Joachim Berlebach ne računa s padom cijena. „Trenutno Future Markets ukazuju na rastuće cijene. Nestašica kod vlasnika rudnika je na najvišoj razini.“ Istovremeno su troškovi vađenja i daljnje obrade bakra „na rekordno niskoj razini“.

Ali stižu i ovakve vijesti: Norveška vlada priprema početak vađenja bakra na velikim dubinama mora ispred svoje obale. Već početkom 2023. mjerodavna ustanova za projekte na morskoj pučini izvijestila je da se u norveškim vodama nalaze „velike količine rudnog bogatstva“. Ne samo cinka i kobalta nego i bakra. No čini se da ni to ne bi moglo zadovoljiti aktualnu glad za crvenim zlatom.