Prije 10 godina potpisan je Pariški sporazum o klimi. Je li se išta postiglo?

Rast temperatura i goleme posljedice

Znanstvenici ističu kako je svaki djelić stupnja važan jer predstavlja razliku između sigurnosti i patnje za milijune ljudi. Procjenjuje se da zbog rastućih vrućina svake minute umire jedna osoba, dok onečišćenje zraka uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva godišnje odnosi oko 2,5 milijuna života. Posljedice su i goleme gospodarske štete, koje su u globalnoj ekonomiji prošle godine dosegnule 304 milijarde dolara.

Istovremeno, ključni ekosustavi dolaze do granica izdržljivosti. Svijet je ove godine dosegnuo prvu klimatsku prijelomnu točku – prag koji pokreće nepovratne promjene – zagrijavanjem oceana koje uzrokuje masovno izumiranje koralja. Koraljni grebeni spadaju među biološki najraznolikije ekosustave o kojima ovisi opstanak četvrtine morskih organizama. Znanstvenici upozoravaju da su opasno blizu i druge prijelomne točke, poput kolapsa amazonske prašume i ključnih oceanskih struja.

Što se događa s emisijama štetnih plinova?

Uzrok ovog kritičnog stanja je neprestano izgaranje fosilnih goriva. Prošle godine emisije stakleničkih plinova dosegnule su rekordne razine i sada su 65 posto veće nego 1990. godine. Da bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, emisije su već trebale dosegnuti vrhunac i početi naglo padati, no nedavne analize ne pokazuju znakove takvog trenda.

Ljudske aktivnosti, poput izgaranja ugljena, nafte i plina, u atmosferu su lani ispustile rekordnih 53,2 gigatona ekvivalenta CO2. Dvije trećine tih emisija dolazi iz samo osam svjetskih gospodarstava: Kine, Japana, SAD-a, Brazila, EU, Indije, Rusije i Indonezije. Od tih velikih zagađivača, samo su EU i Japan smanjili svoje godišnje emisije u usporedbi s 2023. godinom.

Što je postignuto od 2015. godine?

Iako cjelokupna zaštita klime značajno zaostaje, postignut je i važan napredak. Globalni rast obnovljivih izvora energije ubrzao se i premašio čak i optimistična očekivanja, čemu je najviše pridonio pad troškova. Ulaganja u čistu energiju rastu, a udio obnovljivih izvora u globalnoj proizvodnji energije više se nego utrostručio od potpisivanja Pariškog sporazuma.

Svijet je 2024. godine zabilježio najveći porast proizvodnje iz obnovljivih izvora, koji sada pokrivaju 40 posto globalnih potreba za strujom. U prvoj polovici ove godine, solarna energija i energija vjetra prvi su put nadmašile ugljen. Kapaciteti solarnih elektrana danas su više nego četiri puta veći od predviđanja iz 2015., dok su se kapaciteti vjetroelektrana utrostručili. U tome prednjači Kina, koja je lani instalirala više solarnih kapaciteta nego ostatak svijeta zajedno.

U proteklih deset godina udio električnih vozila u prodaji automobila porastao je s oko jedan na gotovo 25 posto. No, ovaj napredak ima i drugu stranu. Dok obnovljivi izvori ruše rekorde, isto vrijedi i za ugljen, čija je potrošnja prošle godine dosegnula rekordnu razinu. Ulaganja u zelenu energiju rastu, ali javna ulaganja u fosilna goriva porasla su na 1,6 bilijuna dolara godišnje.

Hoćemo li ispuniti pariške ciljeve?

Stručnjaci upozoravaju da su trenutne klimatske mjere daleko od potrebnih. Iako je napredak u posljednjem desetljeću pomogao spriječiti katastrofalno zagrijavanje od 4°C, koje se predviđalo 2015., Zemlja je i dalje na putu prema zagrijavanju od 2,6°C do 2100. godine.

Takav scenarij rezultirao bi s 57 dodatnih ekstremno vrućih dana godišnje u usporedbi s današnjim prosjekom. Prema najnovijem izvješću o stanju klimatskih mjera, potrebno je golemo ubrzanje napora u svim sektorima.

To uključuje deset puta brže ukidanje ugljena u ovom desetljeću, devet puta veće napore za suzbijanje krčenja šuma, udvostručenje rasta obnovljivih izvora, povećanje globalnog financiranja klimatskih mjera za gotovo bilijun dolara godišnje te brzu ekspanziju javnog prijevoza u najzagađenijim gradovima svijeta.