Projektant Pantheona: Radio sam na velikoj količini ovakvih kampusa

Pantheon bi se trebao početi graditi početkom 2027., a u pogon bi trebao biti pušten 2029. godine. Mislav Crnogorac, projektant Pantheona, gostovao je u RTL-u Danas.

Kako biste u jednoj rečenici objasnili projekt Pantheon gledateljima koji prvi put čuju za njega?

Ovaj projekt je projekt izgradnje kampusa na kojem će se nalaziti data centar, kojeg je najbolje zamisliti kao tvornicu u kojoj se obrađuju informacije – informatička tvornica informacija.

Zašto ste odabrali baš Topusko i Hrvatsku za projekt vrijedan oko 50 milijardi eura?

Topusko je odabrano zbog svoje pozicije u odnosu na elektroenergetski sustav. Kod odabira lokacije za ovakvo postrojenje postoji mnogo kriterija, ali presudan kriterij, u ovom slučaju, je bila samo lokacija.

U Hrvatskoj postoji šest velikih transformatorskih stanica, njih možete shvatiti kao veliko čvorište elektroenergetskog sustava i ova sama lokacija dozvoljava da se od tih šest postrojenja, centar spoji na četiri.

Što to mi imamo, a nemaju, recimo, Njemačka ili Francuska?

Pa u Njemačkoj i Francuskoj postoje postrojenja ovakvog tipa, tako da je ovo tehnologija koja dolazi, ili industrija, koja dolazi u Hrvatsku.

Projekt je ogroman, 50 milijardi eura je razina državnih budžeta. Tko to sve financira?

Na projektu su dva glavna partnera. Prvi je Jako Andabak, koji je hrvatski poduzetnik. Drugi partner je Ryan Rich, koji predstavlja sve američke investitore.

Projekt se nekako pojavio odjednom iz vedra neba. Je li ovo samo još jedan ambiciozan PR koji nikada neće biti realiziran?

Kod ovakvih projekata uvijek postoje rizici zato što su jako veliki projekti, koji se naravno prate. Postoji puno rizika za samu izvedbu projekta, od građevinskih dozvola, lokacijskih dozvola, prostornih planova itd.

To su sve rizici s kojima se da nositi kod same izvedbe projekta. Uvijek postoji određeni poslovni rizik, ali s obzirom na to da takvo postrojenje stvarno postoji vani. Ja sam stvarno radio na velikoj količini ovakvih kampusa i ne vidim zašto se nešto ovakvo ne bi moglo dogoditi i kod nas.

Projekt bi prema nekim procjenama gutao struje kao cijeli Zagreb. Je li to točno?

Ambicije su dosta velike. Sama potrošnja, ja je ne bi uspoređivao s gradom kao što je Zagreb. Definitivno s manjim gradom od Zagreba. Teško je špekulirati. Više se treba fokusirati na to da se tako veliki potrošač spoji na elektroenergetsku mrežu. Radit će se o unapređenju same mreže. Ta četiri dalekovoda i dodatna transformatorska stanica koja će dodatno jačati našu elektroenergetsku mreži.

Hoće li projekt ugroziti cijene struje za građane?

To je jako bitna tema za građane. Neće ugroziti cijene struje za građane. Kada je projekt najavljen, potpisan je i ugovor s Greenvoltom oko same isporuke električne energije i u samom sklopu projekta je predviđena solarna elektrana od 500 megavata.

Ali, u američkom Maineu smo vidjeli otpor prema novim podatkovnim centrima. Čak se bune i zbog visokih cijena struje. Zašto mislite da se to neće dogoditi kod nas?

Tamo se električna energija mora kupovati od kompanije koja proizvodi električnu energiju za građane. Građani kupuju električnu energiju od HEP proizvodnje, a ovdje nam je investitor nagovijestio da će se električna energija kupovati od proizvođača električne energije, koje su u privatnom vlasništvu, i to uglavnom od obnovljivih izvora energije.

Dakle, građani će i dalje imati jednaku cijenu struje jer kupuju od HEP proizvodnje, a projekt kupuje struju od privatnih proizvođača, uglavnom od obnovljivih izvora energije.

Može li dio građana zbog Vašeg projekta ostati bez struje?

Ne, apsolutno ne. Znači samim projektom je predviđeno značajno ojačanje našeg elektroenergetskog sustava i zato je ovaj projekt tako značajan. U sklopu projekta je planirana izgradnja četiri dalekovoda u ukupnoj udaljenosti od 280 kilometara i najveća transformatorska stanica unutar same države. Zasad u Hrvatskoj postoji šest tako velikih čvorišta, ovo će biti sedmo, s time da će ono biti spojeno na četiri veća čvorišta.

Mještani Topuskog su zabrinuti. Hoće li projekt zagaditi vodu, okoliš i kvalitetu života? Hoće li ovaj centar stvarati veliki buku?

Apsolutno ne. Mi trenutačno radimo studiju utjecaja na okoliš. Općenito je ta industrija jako čista industrija ako se uspoređuje s ostalima, tipa naftnom industrijom, prerađivačkom…

A što je s vodom? Poznato je da se cijeli sistem mora hladiti vodom?

Tako je. Tu isto, nažalost, kruže netočne informacije u samim medijima. Znači voda će se u ovom projektu koristiti samo kod vršnih opterećenja postrojenja. I to nisu velike količine vode. To je, recimo, manje nego dva golf terena. A ta voda nakon hlađenja se ne ispušta. Kada se voda crpi, ona se koristi za hlađenje na način da se isparava tako da se ne vraća nazad u prirodu.

Hoće li biti mjesta za lokalno stanovništvo kada je riječ o radnim mjestima?

Apsolutno da. Predviđeno je otprilike 1500 radnih mjesta, koji bi se trebalo zaposliti u općini, županiji.

No, stručnjaci kažu da je ipak to previše, jer na drugim data centrima radi manje ljudi, zapravo samo na održavanju?

Ovo je ipak veće postrojenje. I te projekcije koje smo radili su temeljene na brojevima s prijašnjih postrojenja.