Osnivač OpenAI-ja: Zbog AI-a će se raditi još više, ali potajno ćemo biti sretniji

Tijekom gostovanja u podcastu „Relentless“, Altman je primijetio kako društvo nikada ne uspijeva masovno ostvariti znatno kraće radno vrijeme, premda tehnologija stalno obećava ljudima da će raditi manje i imati više slobodnog vremena. „Ne očekujem da će AI to promijeniti“, dodao je.

Umjesto težnje boljoj ravnoteži između posla i privatnog života, direktor OpenAI-ja tvrdi da će ljudi zapravo biti sretniji ako nastave naporno raditi. „Vjerujem da ćemo u svijetu nakon superinteligencije svi biti znatno zaposleniji nego što smo očekivali. I dalje ćemo se na to žaliti, ali potajno ćemo biti sretni“, rekao je.

Promjena smjera

Lideri tehnološkog sektora dugo su obećavali da bi rad uskoro mogao postati prošlost. Prema tim najavama, iznimno sposobni AI modeli trebali su preuzeti monotone i naporne poslove, što bi ljudima omogućilo da se posvete onome što vole. Altmanov pogled na situaciju znatno je drugačiji i signalizira veliku promjenu u dominantnom narativu. Umjesto da oslobodi radnike, tehnologija bi ih sada trebala osnažiti da rade još više.

U praksi to znači da umjetna inteligencija potiče zaposlenike da rade više, a ne manje. Takvo „intenziviranje“ radnih uloga već dovodi do sve češćeg „burnouta“ na poslu. Uz to je prisutna i stalna prijetnja otkazima, s obzirom na to da poslovni čelnici najavljuju zamjenu radnih mjesta umjetnom inteligencijom. Psihijatri upozoravaju da takva neizvjesnost ima razoran psihološki učinak. Zaposlenici koji ostanu na svojim radnim mjestima često moraju preuzeti i odgovornosti bivših kolega, što dodatno pogoršava njihovu situaciju.

Posljedice u stvarnosti

Činjenica da ni predvodnici razvoja umjetne inteligencije ne predviđaju poboljšanje situacije s napretkom tehnologije djeluje obeshrabrujuće. Dok se političari poput američkog senatora Bernieja Sandersa i dalje zalažu za četverodnevni radni tjedan koji bi omogućila upravo umjetna inteligencija, čini se da su tehnološki lideri od te ideje odustali.

Pretpostavka da bi nas veći obujam posla koji donosi AI na kraju trebao učiniti „sretnima“ djeluje uvredljivo. Kritika je tim oštrija jer dolazi od čovjeka koji je imao ključnu ulogu u procesima koji su narušili tržište rada i utjecali na rast troškova života.