Njemačka sve češće gasi solarne i vjetroelektrane, ovo je razlog

Prema podacima Eurostata, obnovljivi izvori energije u prvom kvartalu 2026. godine osigurali su 45.5 % ukupne električne energije u EU, u sklopu nastojanja država članica da napuste fosilna goriva. Najveći udio u proizvodnji iz obnovljivih izvora imala je energija vjetra (44.9 %), zatim hidroenergija (28 %) i solarna energija (17.3 %).

Zelenu tranziciju dodatno potiče rat protiv Irana, koji je izazvao skok cijena nafte i plina. Istodobno, sve je češća pojava negativnih cijena energije, koje u regijama poput Iberijskog poluotoka dosežu rekordne razine. Do toga dolazi kada ponuda električne energije premaši potražnju, zbog čega veleprodajna cijena pada ispod nule.

Problem je sve izraženiji s rastom udjela obnovljivih izvora jer proizvodnja solarnih panela i vjetroturbina ovisi o vremenu, a ne o stvarnoj potražnji. Posljedica toga je da se proizvodnja iz obnovljivih izvora često privremeno zaustavlja ili joj se smanjuje snaga, što se naziva ograničavanjem (eng. curtailment).

Do smanjenja može doći i zbog sigurnosnih razloga, primjerice kada je vjetar prejak za siguran rad turbina. Ako se proizvodnja prekida isključivo zbog neisplativosti, a ne zbog tehničkih ograničenja mreže, riječ je o komercijalnom ili tržišno uvjetovanom ograničavanju.

Njemačka kao europska iznimka

Analiza tvrtke Montel, koja prikuplja podatke s energetskog tržišta, pokazuje da se u prvoj polovici 2026. komercijalno ograničavanje smanjilo u većini Europe u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Ipak, postoji jedna velika iznimka.

U Njemačkoj je komercijalno ograničavanje poraslo za 20 %, s 1216 na 1463 GWh. To se dogodilo unatoč tome što je broj sati s negativnim cijenama pao za 23 %. Drugim riječima, kada cijene padnu ispod nule, sada se gasi znatno veći proizvodni kapacitet nego prije.

Novi njemački Zakon o solarnom vrhuncu (Solarspitzengesetz), donesen prošle godine, propisuje da nova postrojenja gube pravo na subvencije čim veleprodajne cijene postanu negativne. Analitičari objašnjavaju da je zakon stvorio „puno oštriji komercijalni poticaj“ operaterima da ugase postrojenja umjesto da proizvode s gubitkom.

Autor izvješća Jean-Paul Harreman pojašnjava: „Otkako je u veljači 2025. uveden njemački zakon, nova postrojenja odmah gube potpore čim veleprodajne cijene struje postanu negativne. S druge strane, i dalje primaju punu naknadu kada su cijene točno na nuli“.

Smanjenje ograničenja u ostatku Europe

Francuska predstavlja suprotan primjer. Ondje je komercijalno ograničavanje palo za 32 % u odnosu na lani, iako je broj sati s negativnim cijenama porastao za 14 %. Visoka proizvodnja iz nuklearnih i solarnih elektrana češće je spuštala cijene ispod nule, no francuski sustav subvencija potiče proizvođače da nastave s radom.

Ipak, najoštriji pad među deset analiziranih zemalja zabilježen je u Finskoj. Komercijalno ograničavanje ondje se smanjilo za čak 89 %, a broj sati s negativnim cijenama pao je s 337 na samo 40. U izvješću se kao glavni uzrok navodi manjak vode u nordijskim zemljama, koji je podigao veleprodajne cijene i time uglavnom uklonio višak ponude.

„Nordijska zaliha vode prešla je iz znatnog suficita prošle godine u duboki deficit 2026. godine. Zalihe snijega u Norveškoj blizu su najniže razine u posljednjih 20 godina, a razina vode u akumulacijskim jezerima znatno je ispod normale“, navodi se u izvješću. Pad komercijalnog ograničavanja zabilježen je i u Nizozemskoj, Belgiji, Švicarskoj i Poljskoj.

Kako smanjiti gubitke

Harreman kaže: „Ovi rezultati pokazuju da na komercijalno ograničavanje sve više utječu nacionalni modeli tržišta, sustavi subvencija, vremenske prilike i fleksibilnost, a ne samo rast obnovljivih izvora“.

Dodaje kako je „Njemačka najjasniji signal da će biti potrebna ulaganja u pohranu, upravljanje potražnjom i druge fleksibilne tehnologije kako bi se apsorbirale sve veće količine energije iz obnovljivih izvora koja bi se inače izgubila zbog tržišnih razloga“.

Baterijski sustavi glavno su rješenje za sprječavanje gubitaka električne energije i povećanje fleksibilnosti vjetroelektrana i solarnih elektrana. Iako se očekuje da će se kapacitet komercijalnih i industrijskih baterija utrostručiti s 9 GWh u 2026. na 24 GWh do 2028. godine, analitičari tvrde da su potrebna još veća ulaganja.

Izvješće Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) iz 2026. pokazuje da su solarna energija i energija vjetra, u kombinaciji s baterijama, cjenovno konkurentne novim termoelektranama na ugljen. Takav sustav može osigurati pouzdanu opskrbu električnom energijom 24 sata dnevno, neovisno o vremenskim prilikama.

Kao ključno rješenje ističu se i pametna brojila. Ona kućanstvima daju bolju kontrolu nad potrošnjom i omogućuju im korištenje fleksibilnih tarifa. Te tarife nude niže cijene u razdobljima niske potražnje ili visoke proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Ako se kućanstva potakne da uređaje veće potrošnje, poput perilica rublja, koriste u vrijeme kada ima viška čiste energije, ponuda i potražnja se bolje usklađuju. Elektrifikacija kućanstava, primjerice prelazak na električna vozila, također može spriječiti pojavu negativnih cijena jer povećava potražnju u razdobljima velike ponude.