Zašto je Starlink toliko važan za rat u Ukrajini?
Neočekivani limit remeti ukrajinske operacije
Ipak, iznenadno ograničenje brzine za dronove spojene na Starlink poremetilo je neke misije na terenu, izjavio je visoki ukrajinski dužnosnik. Serhij Beskrestnov kaže da vlasti nisu bile obaviještene o limitu od 160 km/h koji je SpaceX uveo bez najave u utorak.
Prema Institutu za proučavanje rata (ISW), usporavanje dronova na tu relativno malu brzinu čini ukrajinske pokušaje presretanja ruskih mlaznih dronova gotovo beskorisnim. George Barros iz Instituta navodi da je Starlink „okosnica vojnih komunikacija u Ukrajini“ i da se koristi u mornarici, kopnenoj vojsci i zrakoplovstvu.
Barros, direktor za inovacije u ISW-u, rekao je za BBC da bi ograničenja mogla imati ozbiljne posljedice. Objasnio je da tehnologija omogućuje dronovima, topništvu i zapovjednim mjestima da djeluju kao jedinstvena mreža u stvarnom vremenu, što maksimalno skraćuje vrijeme od uočavanja cilja do napada.
Starlink ne funkcionira unutar Rusije, ali ukrajinski dronovi koriste satelite za komunikaciju s operaterima tijekom napada. Za tu mrežu trenutno ne postoji odgovarajuća zamjena. Barros je istaknuo da su presretači koji se služe Starlinkom ujedno i jedno od najučinkovitijih ukrajinskih rješenja protiv ruskih mlaznih dronova Šahid.
Dronovi Šahid lete brzinama većim od 320 km/h, što znači da zbog ograničenja koja je uveo SpaceX ukrajinska potjera za njima postaje praktički nemoguća.
Tehnička i politička pozadina ograničenja
Stručnjak za elektroničko ratovanje Tom Whittington objasnio je za BBC da satelitski sustav omogućuje Ukrajini prijenos velikih količina podataka, poput videa, teksta i glasovnih poziva, slično kao pametni telefoni, ali bez potrebe za klasičnom infrastrukturom.
Whittington je rekao da ograničenja brzine „zapravo onemogućuju“ bilo čemu spojenom na mrežu da se kreće brže od 160 km/h. To otežava navigaciju dronova unutar Ukrajine i na okupiranim područjima.
Savjetnik predsjednika Zelenskog, Serhij Beskrestnov, smatra da ograničenja nisu slučajna i povezuje ih s najnovijim napetostima između Kijeva i Washingtona. Američki predsjednik Donald Trump kritizirao je ukrajinske dalekometne napade na ruske rafinerije nafte i pozvao na promjenu vodstva, a te je kritike podržao i Elon Musk.
Muskova reakcija i razlika između sustava
Pritužbe iz Ukrajine stavile su u fokus Starlink, ali i Starshield, vojnu verziju mreže koju je SpaceX razvio za Pentagon. Musk tvrdi da su ta dva sustava odvojena, premda u mnogim slučajevima dijele istu satelitsku tehnologiju.
U objavi na platformi X, Musk je dao naslutiti da bi za usporavanje koje pogađa ukrajinsku stranu mogla biti odgovorna američka vlada.
„Sustavi Starshield u vlasništvu su američke vlade i pod njezinom su kontrolom“, napisao je. „O svim ograničenjima brzine ili uporabe odlučuje američka vojska, a u konačnici predsjednik SAD-a. Starlink je komercijalna usluga u vlasništvu i pod kontrolom SpaceX-a. Njegovo korištenje ograničeno je na civilne i obrambene aktivnosti i ne smije se primjenjivati za ofenzivne vojne akcije, jer bi to bilo neprimjereno za komercijalnu tvrtku.“
Satelitska komunikacija SpaceX-a pokazala se ključnom za obje strane u četverogodišnjem ratu; koristila ju je i Rusija, primjerice prilikom napada na putnički vlak. No, Musk je ranije ove godine onemogućio ruskim snagama pristup Starlink terminalima, što je usporilo njihovo napredovanje i unijelo nered u zapovjedne redove.
Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a Moskva trenutno kontrolira oko 20% ukrajinskog teritorija.
Musk: O ograničenjima Starlinka u Ukrajini odlučuju američka vojska i Trump
Ukrajinski problemi
„Rusi očito pokušavaju iskoristiti probleme sa Starlinkom u Ukrajini, jer naši dronovi presretači uvelike ovise o toj vezi“, izjavio je predsjednik Zelenski danas nakon sastanka s britanskim premijerom Andyjem Burnhamom u Londonu.
U intervjuu za emisiju „Piers Morgan Uncensored“, objavljenom otprilike u isto vrijeme, Zelenski je rekao da se osjeća izdanim od strane Trumpa i upozorio je da će nova ograničenja SpaceX-a uzrokovati ljudske žrtve. „Uvjeren sam da su znali što čine“, poručio je komentirajući prekid rada sustava.
U međuvremenu, bivši ministar obrane Mihajlo Fedorov izjavio je da se veza Starlinka pri brzinama do 160 kilometara na sat ponovno uspostavlja. „Potpuno ukidanje ograničenja brzine na Starshieldu sada je ključno za obranu Ukrajine“, napisao je na platformi X i zahvalio Musku na „stalnoj podršci“.
Prema najnovijim procjenama Zelenskog, Rusija je tijekom noći lansirala 124 drona, a tijekom dana još 145. U trenutku njegove objave, više od 40 Šahida još je bilo u ukrajinskom zračnom prostoru.
Britanija ubrzava isporuku projektila
Zelenski je rekao da je s Burnhamom dogovorio ubrzanje isporuke britanskih sustava protuzračne obrane kako bi se Ukrajina suprotstavila mlažnim dronovima, koji lete brže i više od starijih modela Šahida.
Britanska vlada ranije u srijedu najavila je da će ubrzati isporuku lakih višenamjenskih projektila (LMM) u sklopu paketa vrijednog 45 milijuna funti. Kako bi se zadovoljile hitne potrebe Ukrajine tijekom zime, 10 milijuna funti isplatit će se ranije od planiranog.
„Moja poruka narodu Ukrajine ne može biti jasnija: uz vas smo dokle god bude trebalo. U podršci vašoj hrabroj borbi za mir u Europi ići ćemo dalje i brže“, rekao je Burnham uoči sastanka. Također je zadužio ministre da pripreme nove sankcije te dodatnu vojnu i financijsku pomoć.
Prema izvještaju BBC-ja, Burnham je dočekao Zelenskog u Downing Streetu uz vojnu počasnu stražu, što je prva takva počast ukazana nekom stranom čelniku. Posjet je uslijedio nakon masovnog noćnog napada u kojem je Rusija ispalila najmanje 39 projektila i 128 dronova, zbog čega je, prema ranijim podacima Zelenskog, bez struje ostalo najmanje 600.000 ljudi.
Nesuglasice s Washingtonom
Odnosi s Washingtonom dodatno su se zaoštrili nakon što Ukrajina dvije noći zaredom nije dobila rano upozorenje zapadnih partnera o nadolazećim ruskim balističkim projektilima. Zelenski je rekao da su ukrajinski sustavi otkrili projektile tek kad su se približili glavnom gradu.
Iako su NATO, EU i ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha izjavili da nema znakova prekida suradnje, izvještaji drugih visokih ukrajinskih dužnosnika sugeriraju suprotno.
Ovaj propust dogodio se nakon vijesti da je Washington prijetio prekidom razmjene obavještajnih podataka tijekom osmosatnih razgovora u Miamiju u petak, 9. listopada. Visoki američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner navodno su upozorili ukrajinsku delegaciju da bi mogli izgubiti pristup američkim podacima ako nastave napadati ruske rafinerije nafte.
Nekoliko američkih medija odvojeno je izvijestilo da je Trumpova administracija upozorila i na mogućnost obustave mehanizma PURL (Prioritized Ukraine Requirements List), koji omogućuje europsku kupnju američkog oružja za Ukrajinu i glavni je kanal za nabavu presretača Patriot. Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker demantirao je te tvrdnje i rekao da nikakve promjene nisu uvedene.
Dogovor Trumpa i Putina
Trump je 9. listopada sklopio dogovor o dizelu s Putinom, čime su ublažene američke sankcije na rusko gorivo. Dvanaest senatora iz obje stranke nazvalo je to „izdajom Ukrajine“ u zajedničkom pismu i pozvalo američkog predsjednika da poništi dogovor te provede novi zakon o sankcijama Rusiji i Iranu iz 2026. godine.
Otprilike u isto vrijeme, Trump je kritizirao Zelenskog i izjavio da je „vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika“. Potom je 11. listopada američki predsjednik najavio energetsko primirje koje nisu potvrdili ni Kijev ni Moskva, a inzistirao je na tome da su se dvije strane složile „zato što sam ja tako rekao“.
Iako se Ukrajina pridržavala te iznenadne najave o prekidu vatre, Rusija je nastavila s napadima diljem zemlje. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u srijedu da Trumpovo energetsko primirje nikada nije bilo precizno definirano, pa se Rusiju ne može optužiti za njegovo kršenje.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
