Pantheon bi trošio više struje od Zagreba. Doznali smo kako to misle riješiti

Pritom treba imati na umu da Zagreb sam troši otprilike četvrtinu energije cijele zemlje te da Hrvatska već sada u ljetnim mjesecima uvozi i do 30% električne energije.

Koji je plan za Pantheon?

Iz tvrtke Pantheon AI u odgovoru na Indexov upit tvrde kako će u suradnji s grupom Končar izgraditi vlastitu najmoderniju trafostanicu i približno 280 kilometara novih visokonaponskih dalekovoda. Navode kako će njihov strateški partner Greenvolt izgraditi solarnu elektranu snage 500 MW namijenjenu isključivo za potrebe centra, što će, prema njihovim riječima, značajno povećati sigurnost i stabilnost cijelog nacionalnog elektroenergetskog sustava.

Dodaju kako će povećani kapacitet mreže omogućiti spajanje čak 5.2 GW trenutno neiskorištenih obnovljivih izvora energije koji godinama čekaju na priključenje. Investitori naglašavaju kako će električnu energiju kupovati od privatnih proizvođača, čime planiraju potaknuti razvoj neovisnih generatora energije u Hrvatskoj.

„Očekuje se da će njihova rastuća prisutnost i rezultirajući potencijalni viškovi energije pomoći u smanjenju cijena električne energije za kućanstva i gospodarstvo“, poručuju iz Pantheon AI-ja, uz napomenu da HEP Proizvodnja neće biti opskrbljivač za ovaj projekt.

Potražnja za energijom strelovito raste

Potražnja za energijom za podatkovne centre ubrzano raste, a velike tehnološke kompanije natječu se u izgradnji infrastruktura koje mogu podržati razvoj AI-ja. No iskustva iz SAD-a i Europe pokazuju da upravo energija postaje najozbiljnije usko grlo.

Zbog toga najveće svjetske tehnološke kompanije već godinama razvijaju različite modele rješavanja problema napajanja. Amazon, Microsoft i neke druge kompanije grade vlastite kampuse koji kombiniraju sunčane elektrane, baterije i plinske generatore, stvarajući vlastite mini-energetske sustave.

Problema s energijom imaju i Nijemci i Nizozemci

Problemi s energijom već su natjerali neke europske zemlje da ograniče razvoj podatkovnih centara. U Irskoj je uveden praktičan moratorij na nove priključke u Dublinu nakon što su podatkovni centri počeli trošiti oko četvrtine ukupne električne energije države. Nizozemska je privremeno zabranila gradnju novih hiperskalnih centara, a u Amsterdamu su uvedena dugoročna ograničenja zbog pritiska na mrežu.

U Njemačkoj se u Frankfurtu novi projekti odgađaju jer nema dovoljno kapaciteta za priključenje, dok Belgija razmatra uvođenje ograničenja potrošnje kako bi spriječila da podatkovni centri preopterete elektroenergetski sustav.

Obnovljivi izvori imaju golem problem – rade samo kad ima sunca ili vjetra

U Europi dominiraju modeli s obnovljivim izvorima. Primjerice, Google je u Danskoj i Finskoj izgradio podatkovne centre koji koriste energiju iz vjetroelektrana i hidroelektrana, dok u Nizozemskoj koristi kombinaciju solarne i vjetroenergije. U Portugalu se razvija veliki AI kampus u Sinesu koji će se također temeljiti na obnovljivim izvorima.

No obnovljivi izvori nisu dovoljni sami po sebi, među ostalim, zato što nisu stabilni – proizvode energiju samo kada ima sunca ili vjetra. Zato se oni obično koriste u kombinaciji s dugoročnim ugovorima o kupnji energije iz nacionalnih mreža. Drugim riječima, „zelena energija“ u praksi gotovo uvijek podrazumijeva hibridni sustav.

„To je investicija koja nadilazi IT sektor“

Ravnatelj regionalne energetsko-klimatske agencije REGEA-e, energetski stručnjak Julije Domac, projekt Pantheon vidi kao potencijalno vrlo pozitivan i strateški važan za Hrvatsku, pod uvjetom da se provodi u potpunosti u skladu sa zakonskim okvirom.

„Riječ je o investiciji koja nadilazi IT sektor – ona ulazi duboko u energetiku i može biti snažan pokretač razvoja elektroenergetske infrastrukture“, kaže Domac.

„Upravo u tom smjeru trebamo ići“

Pozdravlja potencijal projekta da potakne ulaganja u jačanje mreže, razvoj sunčanih elektrana i baterijskih sustava.

„Hrvatska upravo u tom smjeru treba ići – budućnost našeg energetskog sustava je u snažnoj, modernoj mreži i širokoj primjeni obnovljivih izvora energije. Ako projekt potakne da se o ovim aspektima energetike počne promišljati strateški i puno aktivnije nego do sada, već smo puno napravili. Ne možemo si više dopustiti da ključni regulatorni akti kasne godinama. Primjer kašnjenja postupaka vezanih uz naknade za priključenje to jasno ilustrira. Ako želimo biti konkurentni, moramo biti puno brži i odlučniji“, poručuje Domac.

Što se tiče velike količine energije koja je potrebna, Domac smatra da do pune izgradnje podatkovnog centra, koja će sigurno biti u fazama, pod uvjetom da se odgovorni pokrenu, Hrvatska može imati dovoljno energije s obzirom da je poznato da je oko 6000 MW obnovljivih izvora već godinama na čekanju te da „samo“ treba stvoriti uvjete – pravne, ali i mrežu kako bismo ih prihvatili.

Što je s nuklearnom energijom?

Zbog potreba AI-ja u igru se u posljednje vrijeme sve češće vraća i nuklearna opcija. Primjerice, u SAD-u se razmatra ponovno pokretanje nuklearne elektrane Three Mile Island, dok Google i druge kompanije ulažu u razvoj malih modularnih reaktora.

Stručnjak za nuklearnu sigurnost Zdenko Šimić kaže da su nuklearne elektrane dobro rješenje za kontinuirano i pouzdano snabdijevanje električnom energijom podatkovnih centara. No ističe da je tu problem vremensko ograničenje.

„Gradnja male nuklearne elektrane u Hrvatskoj mogla bi osigurati električnu energiju podatkovnom centru tek kroz nekih 5 do 10 godina“, govori nam Šimić.

Domac smatra da ovakve investicije mogu imati i širi strateški učinak.

„One mogu potaknuti razvoj elektroenergetske mreže na nacionalnoj i regionalnoj razini. I bez ovog projekta bilo bi važno razmišljati šire, primjerice o jačem povezivanju električne mreže s onom u BiH, čime bi se dodatno ojačala sigurnost opskrbe, posebno u južnom dijelu Hrvatske“, ističe Domac

Važnost plina

Jedan od najčešćih pristupa u SAD-u je korištenje plina. Microsoft je, primjerice, prilikom razvoja infrastrukture u Latinskoj Americi bio prisiljen koristiti plinske generatore jer lokalna mreža nije mogla podržati podatkovni centar. Slično se događa i u Teksasu, gdje se uz nove podatkovne centre planiraju i plinske elektrane snage više gigavata.

Kada je riječ o Topuskom, priča ima još jedan sloj koji može objasniti zašto američki investitori Hrvatsku doživljavaju kao potencijalnu lokaciju.

Naime, istodobno s najavom projekta Pantheon, SAD u posljednje vrijeme intenzivira nastojanja da osigura energetsku prisutnost u regiji, posebno kroz izvoz ukapljenog prirodnog plina i razvoj infrastrukture povezane s terminalom na Krku.

Taj terminal, koji je u pogonu od 2021., zamišljen je kao ključna točka za opskrbu srednje i jugoistočne Europe plinom i povećanje energetske sigurnosti. Njegov kapacitet povećava se kako bi mogao opskrbljivati širu regiju, uključujući zemlje koje žele smanjiti ovisnost o ruskom plinu.

Najnoviji dogovori između SAD-a i zemalja regije uključuju širenje opskrbe LNG-om te gradnju plinovoda koji bi povezali terminale na Krku s BiH. Američke kompanije pritom aktivno sudjeluju u tim projektima, a LNG iz SAD-a već čini velik dio isporuka kroz hrvatski terminal.

Istodobno se kroz regionalne inicijative poput Three Seas Initiative otvoreno govori o povezivanju energetike i digitalne infrastrukture, uključujući ulaganja u podatkovne centre i AI projekte.

Domac kaže da se dio opskrbe energijom Pantheona sigurno može riješiti plinom.

„Tu je jasan interes američke strane da prodaje svoj LNG što se uklapa u njihov koncept energetske dominacije. U interesu Hrvatske i EU je da diverzificira opskrbu i da se što više osloni na vlastite obnovljive izvore energije. Plinska infrastruktura treba biti i u funkciji korištenja vlastitih izvora plina što je od predaje INA-e MOL-u u znatnoj mjeri zapušteno“, kaže Domac.

„To može biti prekretnica za Hrvatsku“

U tom kontekstu, podatkovni centar poput Pantheona može se promatrati i kao dio šire strategije u kojoj bi se energetska infrastruktura i digitalna infrastruktura razvijale paralelno. Ako postoji stabilan izvor plina i mogućnost izgradnje dodatnih energetskih kapaciteta na jadranskoj obali, to za investitore znači potencijalno rješenje jednog od najvećih problema – stabilne opskrbe energijom.

Drugim riječima, ono što na prvi pogled izgleda kao IT projekt, može imati duboku poveznicu s energetskom geopolitikom. Domac smatra da Pantheon, ako mu se pristupi ispravno, može biti više od jednog projekta.

„On može biti prekretnica u načinu na koji Hrvatska razvija svoju energetsku i digitalnu infrastrukturu. Nadam se tome bez obzira što iskustva u izgradnji infrastrukture do sada mogu opravdati skepsu promatrača“, zaključuje Domac.